Kod odraslih, optimalan tlak obično iznosi 120/80 mmHg, ali se vrijednosti mijenjaju s godinama, dok su kod djece te vrijednosti znatno niže. Redovito praćenje i zdrav životni stil pomažu u održavanju optimalnih vrijednosti.
Što je krvni tlak?
Krvni tlak je sila kojom krv pritišće zidove arterija dok srce pumpa krv kroz tijelo. Mjeri se u milimetrima žive (mmHg) i izražava dvjema vrijednostima opće poznatog naziva gornji i donji tlak.
- Gornji (sistolički) tlak stvara srce pumpajući krv kroz arterije, odnosno prilikom svakog otkucaja.
- Donji (diastolički) tlak je tlak u arterijama između otkucaja, odnosno dok se srce odmara.
Redovito mjerenje i održavanje tlaka u optimalnim granicama osigurava pravilan protok krvi do organa te je ključan za održavanje zdravlja cijelog organizma. Krvni tlak je potrebno redovito i pravilno mjeriti kako bi se na vrijeme uočile eventualne nepravilnosti i po potrebi omogućila pravilna intervencija.
Ponekad možda ne osjetite da Vam je krvni tlak povišen, ali njegove posljedice su itekako stvarne. Pravovremena intervencija ključna je za zdravlje, zato tlak mjerite redovito i reagirajte na vrijeme.
Normalni krvni tlak po godinama
Važno je imati na umu da se vrijednosti krvnog tlaka mijenjaju s godinama te da krvni tlak, osim o dobi, može varirati i ovisno o spolu.
Do promjena u vrijednostima tlaka dolazi prvenstveno zbog fizičkih promjena kroz koje tijelo prolazi s godinama: krvne žile gube elastičnost, srce radi intenzivnije, a kod žena na tlak mogu utjecati i hormonalne promjene.
Osim fizioloških promjena, na tlak utječu i promjene životnog stila kao što su prekomjerna težina, konzumacija alkohola i nikotina, stres i slično. Naposlijetku, na promjene tlaka utječu i razni lijekovi te druge zdravstvene tegobe.
U tablici ispod prikazane su približne referentne vrijednosti za odrasle i djecu.
| Dobna skupina | Normalni tlak (mmHg) – Muškarci | Normalni tlak (mmHg) – Žene |
| Novorođenčad
0 – 1 mjesec |
60/20 – 90/60 | 60/20 – 90/60 |
| Dojenčad 1 – 12 mjeseci |
85/50 – 105/65 | 85/50 – 105/65 |
| Djeca najranije dobi
1 – 3 godina |
90/55 – 105/70 | 95/55 – 105/70 |
| Djeca predškolske dobi
3 – 5 godina |
95/60 – 110/70 | 95/60- 110/70 |
| Djeca školske dobi
6 – 12 godina |
100/60 – 120/75 | 100/60 – 115/70 |
| Adolescenti
13 – 19 godina |
115/65 – 130/80 | 110/65 – 125/80 |
| Mlade odrasle osobe
20 – 25 godina |
120/75 – 130/85 | 110/70 – 130/80 |
| Odrasli
26 – 40 godina |
120/75 – 125/85 | 115/70 – 120/80 |
| Srednja dob
41 – 60 godina |
125/80 – 140/90 | 120/75 – 135/85 |
| Starije osobe
61+ godina |
135/80 – 150/85 | 135/80 – 150/85 |
Važno je uzeti u obzir da žene često imaju nešto niži tlak zbog hormonalnih razlika, posebice prije menopauze zbog estrogena koji opušta krvne žile. Nakon menopauze, tlak se obično izjednačava s muškim.
Kod starijih osoba, blago povišen tlak može biti očekivan, ali i dalje predstavlja rizik ako je previsok.
Za djecu su vrijednosti značajno niže jer su njihove krvne žile elastičnije. Mjerenje može biti izazovno zbog nemira, pa koristite pedijatrijsku manžetu.
Otkucaji srca
Normalni otkucaji srca (puls) u mirovanju variraju ovisno o dobi i kondiciji. Evo smjernica:
| Dobna skupina | Normalni puls (otkucaji/min) |
| Djeca rsne dobi
(1-5 godina) |
80-120 |
| Djeca školske dobi (6-12 godina) | 70-110 |
| Adolescenti
(13-18) |
60-100 |
| Odrasli
(19-60) |
60-80 |
| Stariji
(61+) |
60-90 |
Ako primijetite nepravilan ritam, posavjetujte se s liječnikom.
Kako mjeriti krvni tlak?
Pravilno i konzistentno mjerenje krvnog tlaka ključno je za praćenje zdravlja. Postoje dva uobičajena načina: digitalni tlakomjer za kućnu upotrebu i holter tlaka za profesionalno praćenje.
- Digitalni tlakomjer:
- Koristite validirani uređaj (provjerite certifikate).
- Mjerite ujutro i navečer, uvijek u isto vrijeme.
- Sjednite mirno 5 minuta prije mjerenja, izbjegavajte kofein i nikotin.
- Ruka treba biti u razini srca, a manžeta pravilno postavljena.
- Mjerite 2-3 puta uzastopce s razmakom od 1-2 minute i uzmite prosjek kako bi ste umanjili pogreške nastale vanjskim uzrocima
- Holter tlaka:
- Poznat i kao KMAT (kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka)
- Uređaj se koristi 24 sata te bilježi krvni tlak tijekom dana i noći.
- Omogućava liječnicima da steknu uvid u obrasce promjena tlaka koji se ne mogu dobiti standardnim mjerenjima u ordinaciji.
- Pogodan za dijagnosticiranje bijelog ogrtača, odnosno tlaka koji naraste zbog stresa u ordinacij.
Što uzrokuje visok tlak?
Visok krvni tlak ili hipertenzija je ozbiljno zdravstveno stanje obilježeno trajno povišenim krvnim tlakom (iznad 140/90 mmHg), pri čemu su njegove vrijednosti konzistentno visoke pri svakom mjerenju. Često je posljedica nezdravog životnog stila i/ili drugih zdravstvenih stanja.
Uzroci hipertenzije:
- Prehrana: Visok unos soli, trans masti i prerađene hrane povećava tlak.
- Pušenje: Nikotin sužava krvne žile, povećavajući tlak.
- Alkohol: Pretjerana konzumacija oštećuje kardiovaskularni sustav.
- Pretilost: Višak kilograma opterećuje srce i žile.
- Stres: Kronični stres povećava razinu kortizola, što podiže tlak.
- Nasljednost: Genetski faktori mogu povećati rizik.
- Bolesti bubrega: Problemi s bubrezima često uzrokuju hipertenziju.
Ukoliko imate visok tlak, posavjetujte se s nefrologom ili kardiologom. Redoviti pregledi mogu spriječiti komplikacije kao što su oštećenja vitalnih organa (posebice krvnih žila srca, mozga i bubrega) te umanjiti rizik od ozbiljnih bolesti.
Što uzrokuje nizak tlak?
Nizak krvni tlak ili hipotenzija je zdravstveno stanje obilježeno smanjenim krvnim tlakom (ispod 90/60 mmHg). Najčešće je posljedica drugih zdravstvenih stanja.
Uzroci hipotenzije:
- Trudnoća: Tlak se često smanjuje u prvim tromjesečjima zbog hormonalnih promjena.
- Anemija: Smanjen broj crvenih krvnih stanica ograničava opskrbu kisikom.
- Srčane bolesti: Slabo srce može uzrokovati niski tlak.
- Dehidracija: Gubitak tekućine smanjuje volumen krvi.
- Lijekovi: Diuretici ili beta-blokatori mogu sniziti tlak.
- Endokrine bolesti: Problemi sa štitnjačom ili nadbubrežnim žlijezdama.
Ukoliko imate nizak tlak, posavjetujte se s nefrologom ili kardiologom. Redoviti pregledi mogu spriječiti komplikacije kao što su vrtoglavica, umor ili nesvjestica te umanjiti rizik od ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Informacije koje se nalaze na ovom blogu služe isključivo u informativne svrhe. Sadržaj na ovoj stranici nije namijenjen dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti niti zamjenjuje stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Ako imate ili sumnjate da imate zdravstveno stanje, odmah se obratite svom liječniku ili drugom kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku.
Autori bloga nisu odgovorni za bilo kakvu štetu koja može nastati uslijed korištenja informacija objavljenih na ovoj stranici. Svaka osoba koja primjenjuje savjete ili informacije s ovog bloga čini to na vlastitu odgovornost. Prije bilo kakve primjene informacija ili preporuka, uvijek konzultirajte svog liječnika ili zdravstvenog stručnjaka.
