Simptomi variraju od blage nelagode do intenzivne boli, a uglavnom se javlja tijekom napora ili stresa. Angina pektoris uzrokuje bolove ili osjećaje nelagode koji traju nekoliko minuta, te se mogu očitovati kao osjećaj probadanja u prsima, težine, stiskanja u lijevoj ruci ili donjoj čeljusti.
U nekim slučajevima bol se može javiti kao uzrok pretjeranog pušenja i konzumiranja alkohola, obilnog obroka, naglog izlaganja hladnoći, spolnog odnosa i ružnih snova. Ako se prepozna i liječi na vrijeme na vrijeme sindrom ne bi trebao napredovati do infarkta. Razlikujemo stabilnu, nestabilnu, mikrovaskularnu, Prinzmetalovu i Ludwigovu anginu.
Simptomi
Uz već navedenu bol u prsim pacijenti s anginom pektoris mogu imati i druge simptome ovisno o individui i razvijenosti bolesti. To su znojenje, vrtoglavice, mučnine i nedostatak zraka.
Prateći simptomi angine pektoris su:
- nelagoda u prsima
- “širenje” boli prema rukama, ramenima, leđima, vratu i čeljusti
- karakteristično za anginu je da se simptomi smiruju odmaranjem
Kada pacijent ima gore navedene simptome onda je riječ o stabilnoj angini ili angini pektoris. Ako postoji osjećaj nelagode iznad ušiju ili ispod pupka, onda nije riječ o angini pektoris.
Kod atipične angine javljaju se nadutost, abdominalni bolovi i plinovi, a u rjeđim slučajevima otežano disanje (zaduha). Ovu anginu pacijenti rjeđe prepoznaju zato što im nije lako opisati osjećaj zaduhe. Nestabilna angina, poznatija kao predinfarktno stanje je ona kada se kod pacijenta dogodi promjena inače predvidljivih simptoma. Ona zahtijeva brzo liječenje.
Simptomi srčanog udara:
- pritisak u središtu prsnog koša dulja od nekoliko minuta
- bol koja se širi do ramena, ruke, leđa ili čak zuba i čeljusti
- kratkoća daha
- znojenje
- nesvjestica
- sve češće epizode boli u prsima
- kontinuirana bol u gornjem dijelu trbuha
- mučnina i povraćanje
- nadolazeći osjećaj propasti
Nijema ishemija je ozbiljno stanje smanjenja dotoka krvi u srce, mozak ili udove. Pacijenti s koronarnom bolesti, posebice šećernom bolesti mogu imati ishemiju bez ikakvih simptoma,
koju je moguće uočiti jedino 24-satnim holterom ili tijekom ergometrije. Ishemija se ponekad javlja kod pacijenata s anginom.
Mikrovaskularna angina je vrsta angine koja se češće javlja. Karakteristično za nju je što bolovi ili nelagodni osjećaji traju dulje od 10 minuta, a uz njih simptomi mogu biti problemi sa spavanjem, otežano disanje, umor ili slabost.
Prinzmetalova angina je rijetka vrsta angine kod koje se javljaju isti simptomi kao i kod angine pektoris, ali gotovo uvijek u stanju mirovanja. Simptomi se javljaju između ponoći i osam sati ujutro te se pojavljuju u epizodama u trajanju od 5 do 15 minuta. Ova angina može uzrokovati oštećenje srčanog mišića ako potraje. Njezini uzroci mogu biti izloženost hladnoći, lijekovi, stres, pušenje i konzumiranje kokaina. U nekim slučajevima pogađa pacijente s migrenama i Raynaudovim sindromom.
Ludwigova angina je po život opasna infekcija koja brzo napreduje i uzrokuje oticanje dna usne šupljine i vrata, uglavnom zbog zubne infekcije. Uzrokuju je bakterije koje su produkt loše oralne higijene ili neliječenog karijesa. Njezini simptomi uključuju bol u zubu, oticanje dna usta koje može otežavati govor, gutanje ili disanje te visoka temperatura. Simptomi se mogu razviti u roku od nekoliko sati do nekoliko dana. Za potvrdu dijagnoze uglavnom se koriste krvne pretrage, a liječi se antibioticima ili kirurškim zahvatima.
Dijagnoza
Angina pektoris se dijagnosticira kod kardiologa koji obično u prvom koraku prepoznaje simptome. Nakon njega potrebno je napraviti EKG test, budući da angina nestaje u mirovanju. U nekim slučajevima potrebne su invazivnije metode za dijagnozu angine pa su mogući testovi opterećenja, metode slikovnog prikaza miokarda i koronarna angiografija.
Dijagnoza angine pektoris obično uključuje pregled kardiologa, elektrokardiogram (EKG), testove krvi i stres testove srca. Ovi testovi pomažu liječnicima u postavljanju dijagnoze i utvrđivanju ozbiljnosti bolesti. U slučajevima kada pacijent ima normalan EKG u mirovanju, provodi se ergometrijsko testiranje.
Liječenje i prevencija
Angina pektoris liječi se prije svega promjenom životnih navika kako bi se regulirao tlak i masti u krvi, te eliminacijom cigareta, ako je pacijent pušač. U liječenju se također koriste lijekovi poput aspirina, beta blokatora, nitroglicerina, blokatori kalcijskih kanala, statini i ACE inhibitori. U slučajevima kada su simptomi prisutni unatoč farmakološkoj terapiji potrebna je revaskularizacija.
Važno je naglasiti da prestanak pušenja, regulacija tlaka, gubitak težine i smanjenje kolesterola bitno pomažu u smanjenju rizika od infarkta. Tjelovježba s naglaskom na hodanje također poboljšava opće stanje bolesnika.
Nedostatak vitamina E dvostruko povećava rizik od razvoja angine pektoris stoga se preporuča konzumacija morske ribe, voća i povrća, integralnih žitarica, oraha i badema te mljevenih sjemenki lana.
Ovaj tekst autorsko je djelo. Njegovo dijeljenje na bilo kojoj drugoj platformi dozvoljeno je samo uz postavljanje hiperveze na ovu stranicu sa koje je tekst podijeljen.
Informacije koje se nalaze na ovom blogu služe isključivo za informativne svrhe. Sadržaj na ovoj stranici nije namijenjen dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti. Ne zamjenjuje stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Ako imate ili sumnjate da imate zdravstvenih problema, odmah se obratite svom liječniku ili drugom kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku.
Autori bloga nisu odgovorni za bilo kakvu štetu koja može nastati uslijed korištenja informacija objavljenih na ovoj stranici. Svaka osoba koja primjenjuje savjete ili informacije s ovog bloga čini to na vlastitu odgovornost. Prije bilo kakve primjene informacija ili preporuka, uvijek konzultirajte svog liječnika.
