Kako prepoznati srčane probleme na vrijeme?

Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu, a Hrvatska nije iznimka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, više od 40% smrtnih slučajeva u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima, što ih čini ozbiljnim javnozdravstvenim problemom. Iako su bolesti srca često povezane s visokim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom i nezdravim načinom života, mnogi ne prepoznaju rane simptome koji mogu upozoriti na srčane probleme.

Jedan od najvećih problema u dijagnostici srčanih bolesti je što simptomi nisu uvijek očiti. Kod nekih osoba srčani udar može nastupiti bez klasične boli u prsima, dok drugi simptomi, poput umora, vrtoglavice ili kratkog daha, mogu biti pogrešno pripisani stresu ili iscrpljenosti. Upravo zato je ključno prepoznati znakove na vrijeme i pravovremeno reagirati.

Ključni simptomi srčanih problema – na što obratiti pažnju?

Simptomi srčanih bolesti mogu biti suptilni ili vrlo izraženi, ovisno o stanju koje ih uzrokuje. Mnogi ljudi ne prepoznaju rane znakove problema sa srcem, što može dovesti do odgađanja liječenja i povećanja rizika od ozbiljnih komplikacija poput srčanog udara ili zatajenja srca. Pravovremeno prepoznavanje simptoma ključno je za uspješnu prevenciju i liječenje.

1. Bol u prsima (angina pektoris) – kako prepoznati ozbiljan problem?

Jedan od najčešćih znakova srčanih bolesti je bol u prsima, poznata kao angina pektoris. Ova bol obično se javlja kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika zbog suženja ili začepljenja koronarnih arterija. Osobe koje osjećaju anginu često opisuju bol kao stezanje, pritisak ili težinu u prsima, a ponekad se može proširiti na ruke, vrat, čeljust ili leđa.

Iako bol u prsima može biti uzrokovana i drugim stanjima poput probavnih smetnji ili stresa, važno je znati kada se radi o ozbiljnom problemu.

Kako onda razlikovati anginu pektoris od obične boli?

• Angina pektoris obično se pojavljuje tijekom fizičkog napora ili stresa i povlači se u mirovanju.
• Ako bol traje duže od nekoliko minuta, ne prolazi u mirovanju i popraćena je drugim simptomima poput znojenja, vrtoglavice ili mučnine, može ukazivati na srčani udar i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. U tom slučaju potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.

2. Kratak dah i otežano disanje – mogući znak zatajenja srca

Osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno zraka ili da se brzo zadišete tijekom lagane aktivnosti može biti znak srčanih problema. Kada srce ne pumpa krv učinkovito, pluća se mogu puniti tekućinom, što otežava disanje. Ovaj simptom može biti znak srčanog zatajenja, a često se javlja i tijekom odmora, osobito dok ležite.

Kada se trebate zabrinuti?

• Ako se kratak dah javlja bez jasnog razloga, čak i u stanju mirovanja
• Ako imate osjećaj gušenja dok ležite
• Ako je popraćen kašljem i oticanjem nogu

3. Nepravilni otkucaji srca (aritmija) – kada je preskakanje srca opasno?

Povremeni nepravilni otkucaji srca mogu biti bezopasni, no ako primijetite česte epizode preskakanja srca, ubrzanog rada ili osjećaj da vam srce “lupa”, to može biti znak ozbiljnije aritmije. Aritmije mogu ometati normalan protok krvi i povećati rizik od krvnih ugrušaka, moždanog udara i srčanog zatajenja.

Kad aritmija postaje opasna?

• Ako se javi iznenada i traje dulje od nekoliko sekundi
• Ako je popraćena vrtoglavicom, nesvjesticom ili boli u prsima

4. Vrtoglavica i nesvjestica – mogući znak problema s cirkulacijom

Vrtoglavica, iznenadna slabost ili nesvjestica mogu ukazivati na probleme s cirkulacijom i srčanim ritmom. Kada srce ne pumpa dovoljno krvi u mozak, može doći do privremenog smanjenja dotoka kisika, što uzrokuje osjećaj nestabilnosti i vrtoglavice.

Ako često osjećate vrtoglavicu, posebno kada iznenada ustanete ili se naglo krećete, to može biti povezano s niskim krvnim tlakom, aritmijom ili drugim srčanim stanjima. U slučaju nesvjestice, važno je odmah konzultirati liječnika kako bi se utvrdio uzrok.

5. Oticanje nogu, stopala i zglobova – povezanost sa zatajenjem srca

Oticanje nogu, stopala i zglobova može biti znak zadržavanja tekućine u tijelu zbog smanjenog rada srca. Kada srce ne može učinkovito pumpati krv, dolazi do nakupljanja tekućine u donjim ekstremitetima. Ovaj simptom često se pojavljuje kod osoba sa zatajenjem srca i može biti praćen osjećajem težine ili napetosti u nogama.

Ako primijetite stalno oticanje nogu, osobito ako se pogoršava navečer ili je popraćeno otežanim disanjem, trebali biste se posavjetovati s liječnikom.

6. Ekstremni umor i slabost – kada trebate otići na pregled?

Neobjašnjiv umor i osjećaj iscrpljenosti mogu biti znakovi problema sa srcem. Ako se brzo umarate prilikom obavljanja uobičajenih aktivnosti, poput hodanja ili penjanja stepenicama, a da pritom ne postoji očit razlog poput nedostatka sna ili fizičke iscrpljenosti, to može ukazivati na smanjen dotok krvi u mišiće i mozak.

Ovaj simptom često je prisutan kod osoba sa zatajenjem srca, koronarnom bolešću ili anemijom. Ako umor postane kroničan i ometa svakodnevni život, potrebno je konzultirati kardiologa kako bi se utvrdio njegov uzrok.

Kada se hitno javiti liječniku?

Mnogi ljudi zanemaruju prve znakove srčanog udara jer nisu svjesni da simptomi mogu varirati. No, neki srčani udari su “tihi” i ne uključuju jaku bol u prsima.

Hitna medicinska pomoć je potrebna ako osjetite:

• Iznenadnu, jaku bol u prsima koja traje više od 10 minuta
• Bol koja se širi u ruku, vrat, čeljust ili leđa
• Naglu slabost, nesvjesticu ili zbunjenost
• Hladan znoj, mučninu i povraćanje
• Osjećaj teške tjeskobe ili panike bez jasnog razloga

Simptomi srčanog udara kod muškaraca i žena – razlike koje mnogi ne prepoznaju

• Muškarci češće osjećaju klasičnu bol u prsima, stezanje i pritisak
• Žene češće imaju atipične simptome poput umora, mučnine, vrtoglavice i bolova u leđima
• Kod žena su simptomi često blaži, ali jednako opasni

"Tihi" srčani udar – može li se dogoditi bez boli u prsima?

Da, srčani udar može proći bez izražene boli u prsima, osobito kod osoba s dijabetesom. Umjesto toga, mogu se javiti:

• Neočekivani umor i slabost
• Neugodan osjećaj pritiska u želucu (sličan žgaravici)
• Lagana vrtoglavica i nesvjestica

Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma, ne čekajte – hitno se obratite liječniku!

Glavni uzroci srčanih bolesti – što dovodi do problema?

Srčane bolesti ne nastaju preko noći – one su rezultat genetskih predispozicija i loših životnih navika koje dugoročno oslabljuju kardiovaskularni sustav. Prepoznavanjem i kontroliranjem glavnih uzroka srčanih problema možemo značajno smanjiti rizik od srčanog udara, aritmija i drugih ozbiljnih stanja.

Genetski i nasljedni faktori

Obiteljska povijest srčanih bolesti značajno povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih problema. Ako su vaši roditelji ili bliski rođaci imali srčani udar, visoki krvni tlak ili druge srčane bolesti, veće su šanse da ćete i vi biti skloni sličnim zdravstvenim tegobama. Nasljedni faktori mogu utjecati na razinu kolesterola, krvni tlak i sposobnost tijela da pravilno regulira šećer u krvi, što su sve bitni čimbenici u razvoju bolesti srca.

Kako nasljedni faktori povećavaju rizik?

• Pojedinci s roditeljima ili braćom i sestrama koji su imali srčani udar prije 55. godine (muškarci) ili prije 65. godine (žene) imaju povećan rizik od bolesti srca.
• Genetika utječe na razinu kolesterola, krvni tlak i sklonost dijabetesu, što su ključni faktori rizika.
• Ako imate obiteljsku povijest srčanih problema, važno je redovito kontrolirati krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi.

Iako genetika igra bitnu ulogu, ona nije presudna. Osobe s obiteljskom anamnezom srčanih bolesti mogu značajno smanjiti svoj rizik pravilnom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću i kontroliranjem faktora poput stresa i pušenja. Redoviti liječnički pregledi također su ključni kako bi se rani znakovi srčanih bolesti otkrili na vrijeme.

Stil života i loše navike

Nezdrava prehrana jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti. Konzumacija hrane bogate zasićenim mastima, soli i šećerom pridonosi nakupljanju masnih naslaga u arterijama, što dovodi do njihovog sužavanja i povećava rizik od visokog krvnog tlaka i ateroskleroze. Prerađena hrana, gazirana pića, brza hrana i industrijski proizvodi s visokim udjelom soli dodatno opterećuju organizam i povećavaju rizik od srčanih problema.

Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Nikotin sužava krvne žile i povisuje krvni tlak, dok štetne tvari iz duhana oštećuju unutarnje stijenke arterija, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka i srčanog udara. Alkohol, iako u malim količinama može imati blagotvorne učinke na krvne žile, u većim količinama uzrokuje visoki krvni tlak, slabi srčani mišić i povećava rizik od srčanog zatajenja.

Nedostatak tjelesne aktivnosti još je jedan ozbiljan čimbenik koji pridonosi razvoju srčanih bolesti. Dugotrajno sjedenje i manjak kretanja dovode do nakupljanja viška kilograma, povećanja razine lošeg kolesterola i smanjenja funkcije srca i krvnih žila. Redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja, vožnje bicikla ili plivanja, može značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i poboljšati cjelokupno zdravlje.

Visok krvni tlak i kolesterol – tihi neprijatelji srca

Visok krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, često ne pokazuje jasne simptome, ali dugoročno može ozbiljno oštetiti srce i krvne žile. Povećan tlak dodatno opterećuje srčani mišić, uzrokuje zadebljanje arterijskih stijenki i povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Osobe s visokim krvnim tlakom često ne primjećuju nikakve tegobe sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija, što ovu bolest čini posebno opasnom.

Simptomi visokog krvnog tlaka (često neprimjetni!):

• Glavobolje i vrtoglavica
• Krvarenje iz nosa
• Zamagljen vid

Kako sniziti krvni tlak prirodno?

• Smanjiti unos soli
• Redovito vježbati
• Izbjegavati stres i prakticirati tehnike opuštanja

Povišeni kolesterol također igra ključnu ulogu u razvoju srčanih bolesti. Loš kolesterol (LDL) potiče stvaranje masnih naslaga na stijenkama krvnih žila, dok dobar kolesterol (HDL) pomaže u uklanjanju tih naslaga. Nezdrav način života, loša prehrana i nedostatak tjelesne aktivnosti doprinose povećanju lošeg kolesterola, dok pravilna prehrana, unos zdravih masti i redovito vježbanje pomažu u održavanju ravnoteže između dobrog i lošeg kolesterola.

S obzirom na to da su visoki krvni tlak i povišeni kolesterol često prisutni bez izraženih simptoma, redoviti zdravstveni pregledi i kontrola krvnog tlaka i lipida u krvi ključni su za prevenciju ozbiljnih srčanih problema.

Kako prevenirati srčane bolesti i zaštititi svoje zdravlje?

Srčane bolesti i problemi s kardiovaskularnim sustavom često se mogu spriječiti zdravim načinom života. Ključni faktori u prevenciji uključuju pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i preventivne liječničke preglede. Usvajanjem zdravih navika moguće je smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i drugih rizičnih faktora koji dovode do srčanih bolesti.

Prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Pravilnim izborom namirnica moguće je smanjiti rizik od ateroskleroze, visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka, koji su glavni uzroci kardiovaskularnih problema.

Mediteranska prehrana vs. zapadnjačka prehrana

Dugoročna istraživanja pokazala su da mediteranska prehrana smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, dok zapadnjačka prehrana bogata prerađenom hranom, trans mastima i šećerom pridonosi razvoju srčanih problema.

Mediteranska prehrana

• Bogata maslinovim uljem, ribom, povrćem, mahunarkama i orašastim plodovima
• Sadrži malo zasićenih masti i šećera
• Umjeren unos crvenog mesa i mliječnih proizvoda
• Dobar omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina

Zapadnjačka prehrana

• Visok unos procesuirane hrane, crvenog mesa, šećera i zasićenih masti
• Konzumacija brze hrane, gaziranih pića i rafiniranih ugljikohidrata
• Nizak unos voća, povrća i zdravih masti

Namirnice koje snižavaju kolesterol i krvni tlak

Uravnotežena prehrana može pomoći u smanjenju lošeg (LDL) kolesterola i regulaciji krvnog tlaka.

Preporučene namirnice:

• Maslinovo ulje – bogato zdravim mastima koje smanjuju kolesterol
• Plava riba (losos, tuna, sardine) – sadrži omega-3 masne kiseline koje štite srce
• Zobene pahuljice i mahunarke – pomažu u snižavanju kolesterola i stabilizaciji šećera u krvi
• Orašasti plodovi (orasi, bademi) – bogati vlaknima i zdravim mastima
• Lisnato povrće (špinat, kelj) – bogato kalijem koji regulira krvni tlak
• Bobičasto voće (borovnice, jagode) – sadrži antioksidanse koji smanjuju upale i poboljšavaju zdravlje krvnih žila

Hrana koju treba izbjegavati:

• Prerađena hrana i brza hrana – sadrže trans masti i visok udio natrija
• Gazirana pića i rafinirani šećeri – povećavaju rizik od dijabetesa i upalnih procesa u organizmu
• Masno crveno meso i suhomesnati proizvodi – podižu razinu lošeg kolesterola
• Prekomjerna sol – uzrokuje visoki krvni tlak

Fizička aktivnost – koliko vježbanja je dovoljno?

Redovita tjelovježba jedna je od najboljih metoda za očuvanje zdravlja srca. Kretanje pomaže u regulaciji krvnog tlaka, smanjenju kolesterola i održavanju zdrave tjelesne težine, čime se direktno smanjuje rizik od srčanih bolesti.

Tjelesna aktivnost ne mora biti intenzivna da bi imala pozitivan učinak. Najbolji oblici vježbanja za zdravlje srca uključuju:

• Hodanje – jednostavan, ali učinkovit način za jačanje srca i poboljšanje cirkulacije
• Plivanje – smanjuje opterećenje na zglobove, poboljšava kondiciju i jača srčani mišić
• Biciklizam – smanjuje krvni tlak i poboljšava izdržljivost
• Aerobni treninzi – pomažu u sagorijevanju masti i poboljšavaju rad srca
• Jogging ili trčanje – poboljšava izdržljivost srca i povećava kapacitet pluća

Preporučena količina fizičke aktivnosti za odrasle osobe iznosi barem 150 minuta tjedno umjerenog intenziteta ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti. To znači da je dovoljno 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno kako biste zaštitili svoje srce i poboljšali kondiciju.

Za one koji žele dodatno poboljšati kardiovaskularno zdravlje, kombinacija aerobnog treninga i vježbi snage može donijeti dodatne benefite.

Kada trebate prvi kardiološki pregled?

Stručnjaci preporučuju da prvi preventivni kardiološki pregled obavite nakon 40. godine života ili ranije ako imate faktore rizika poput visokog tlaka, povišenog kolesterola, dijabetesa ili obiteljske povijesti srčanih bolesti.

Za osobe s postojećim srčanim problemima ili čimbenicima rizika preporučuje se godišnji pregled kod kardiologa.

Koje pretrage su najvažnije?

• EKG (elektrokardiogram) – analizira električnu aktivnost srca i može otkriti aritmije
• Holter EKG – 24-satni nadzor otkucaja srca za dijagnosticiranje nepravilnosti
• Ultrazvuk srca (ehokardiografija) – procjenjuje strukturu i funkciju srca
• Stres test (ergometrija) – provjerava kako srce reagira na fizički napor
• Mjerenje krvnog tlaka i analiza kolesterola – osnovni pokazatelji zdravlja srca

Ako imate povišen krvni tlak, kolesterol, dijabetes, prekomjernu tjelesnu težinu ili ste pušač, vaš rizik od srčanih bolesti značajno raste. Redovitim pregledima i promjenom životnih navika moguće je prevenirati razvoj ozbiljnih srčanih oboljenja.

Zdravlje srca odražava cjelokupno stanje organizma i ključno je za dug i kvalitetan život. Srčane bolesti predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti, ali dobra vijest je da se većina tih bolesti može prevenirati usvajanjem zdravih životnih navika i pravovremenim liječničkim pregledima. Svaka osoba, bez obzira na dob, može poduzeti korake kako bi zaštitila svoje srce i smanjila rizik od kardiovaskularnih problema.

Ako ste primijetili bilo koji od simptoma srčanih bolesti ili želite provjeriti zdravlje svog srca, ne odgađajte – pravovremeni pregled može spriječiti ozbiljne komplikacije. Poliklinika Sursum Corda nudi stručne kardiološke preglede, uključujući EKG, ultrazvuk srca, Holter EKG i test opterećenja, kako biste dobili jasnu sliku o zdravlju svog srca.

Vaše srce zaslužuje najbolju njegu! Zakažite pregled već danas i napravite prvi korak prema zdravijem i sigurnijem životu.

Kontaktirajte nas ili rezervirajte termin putem naše web stranice: www.sursumcorda.hr