Srčani udar najčešće prepoznajemo po nelagodi ili boli u prsima koja se može širiti na ruke, leđa, vrat ili čeljust.
Akutni infarkt miokarda je prema podacima iz 2023. godine među prvih pet dijagnoza u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti kod oba spola.
Razlika između srčanog udara, srčanog zastoja i angine pektoris
Kod srčanog udara pacijent obično ostaje pri svijesti, dok to nije slučaj kod srčanog zastoja gdje srce iznenada prestaje kucati. Srčani zastoj također može biti smrtonosan te kompresije prsnog koša i korištenje defibrilatora mogu povećati šanse za preživljavanje pacijenta.
Anginu pektoris je teže razlikovati od srčanog udara jer su im simptomi slični te u nekim slučajevima može dovesti do srčanog udara. Stanje zvano nestabilna angina pektoris je poznato kao i predinfarktno stanje. Angina pektoris se javlja uglavnom tijekom napora te nestaje odmorom pacijenta.
Simptomi srčanog udara i kako ga prepoznati
Simptomi infarkta mogu se razlikovati od osobe do osobe, uglavnom po jačini, dok u nekim slučajevima nema simptoma. Simptome srčanog udara je također moguće zamijeniti sa simptomima napetosti mišića, žgaravice ili anksioznosti.
Na srčani se treba posumnjati onda kada osoba osjeti iznenadnu bol u prsima koja ne prolazi s odmorom te se može širiti na lijevu ruku, gornji dio leđa, vrat, ramena ili čeljust.
Uobičajeni simptomi srčanog udara su:
- pritisak u središtu prsnog koša dulja od nekoliko minuta
- bol koja se širi do ramena, ruke, leđa ili čak zuba i čeljusti
- kratkoća daha
- znojenje
- nesvjestica
- sve češće epizode boli u prsima
- kontinuirana bol u gornjem dijelu trbuha
- nadolazeći osjećaj propasti
Simptomi se mogu razlikovati kod muškaraca i kod žena, koje uz uobičajene simptome mogu osjetiti i dodatne simptome poput mučnine i otežanog disanja.
Simptomi srčanog udara kod žena mogu biti:
- neobičan umor
- problemi sa spavanjem
- mučnina i/ili povraćanje
- ošamućenost
- hladni znoj
- probavne smetnje
Važno je znati da se simptomi poput boli ili pritiska u prsima mogu pojaviti satima, danima pa i tjednima prije samog srčanog udara. U nekim situacijama je nažalost moguć i tihi srčani udar, odnosno infarkt bez simptoma po kojima ga možemo prepoznati.
Komplikacije srčanog udara
Vodeći uzrok smrti kod srčanog udara predstavljaju brojne komplikacije koje se mogu dogoditi.
One se mogu dogoditi iznenada prije nego što pacijent stigne u bolnicu ili unutar mjesec dana nakon infarkta. Među komplikacije ubrajamo nepravilan srčani ritam (aritmiju), rijetko oštećenje srčanog mišića (kardiogeni šok), zatajenje srca, disfunkciju imunosnog sustava (upala ovojnice), srčani zastoj pa čak i depresiju.
Ipak, ozbiljne komplikacije su češće kod starijih pacijenata te izgledi za preživljavanje ovise o dobi i općem zdravstvenom stanju pacijenta, ali i o roku u kojem je počelo liječenje nakon srčanog udara.
Dijagnoza i liječenje
Srčani udar se najčešće dijagnosticira u hitnoj službi fizikalnim pregledom, anamnezom i krvnim pretragama. Iz navedeno u dijagnostici se mogu koristiti EKG, ultrazvuk srca, rendgenski snimak prsnog koša, CT, MR i koronarna angiografija.
Nakon što pacijent doživi srčani udar, prva u nizu terapija je hitno liječenje kisikom. Glede lijekova, koriste se acetilsalicilatna kiselina te trombolitici ili fibrinolitici za smanjenje zgrušavanja krvi i razbijanje ugrušaka. Uz njih u liječenju se koriste nitroglicerin, beta-blokatori, ACE inhibitori, morfin i statini.
U nekim slučajevima potrebni su kirurški zahvati koji mogu uključivati ugradnju stentova i koronarnu angioplastiku te presađivanje koronarne arterije
Oporavak nakon srčanog udara
Brzina oporavka ovisi o težini srčanog udara te uzroku i dobi pacijenta. Srčani mišić zacjeljuje oko osam tjedan nakon infarkta te njegova razina funkcionalnosti ovisi o tome gdje je nastao ožiljak. Brzina povratka na posao i dozvole za ponovno korištenje automobila ovisi od osobe do osobe.
Kardiološka rehabilitacija je također važna za izbjegavanje drugih zdravstvenih problema nakon srčanog udara. Ona uključuje rehabilitaciju srca personaliziranim programom vježbanja, promjenu načina života, upravljanje stresom i kontrolu drugih bolesti poput dijabetesa, visokog tlaka i drugih.
Bolesnici koji su doživjeli srčani udar imaju nekoliko puta veći rizik od ponovnog srčanog udara te bi trebali redovito obavljati liječničke kontrole kako bi se neutralizirali rizični čimbenici.
Prevencija srčanog udara
Zdrav način života i kontrola rizičnih čimbenika najvažniji su u sprječavanju infarkta. Druge srčane bolesti povećavaju rizik od srčanog udara pa se preporučuje kontrola krvnog tlaka, upravo kako bi se spriječio njihov razvoj.
Smanjenje unosa soli bitno pomaže u održavanju zdravog tlaka i smanjenju opterećenja za srce. Uz tlak važno je kontrolirati kolesterol, a preporučuje se i prestanak pušenja.
Zdrava prehrana uključuje voće, povrće, ribu, orašaste plodove, integralne žitarice i maslinovo ulje. Izbjegavanje pretjeranog konzumiranja alkohola i šećera također pomaže u smanjenju rizika od srčanog udara.
Uz tjelesnu aktivnost, stres je najzanemarivaniji čimbenik čije izbjegavanje sprječava razvoj brojnih drugih problema koji svi redom povećavaju rizik od srčanog udara.
Ovaj tekst autorsko je djelo. Njegovo dijeljenje na bilo kojoj drugoj platformi dozvoljeno je samo uz postavljanje hiperveze na ovu stranicu sa koje je tekst podijeljen.
Informacije koje se nalaze na ovom blogu služe isključivo za informativne svrhe. Sadržaj na ovoj stranici nije namijenjen dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti. Ne zamjenjuje stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Ako imate ili sumnjate da imate zdravstvenih problema, odmah se obratite svom liječniku ili drugom kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku.
Autori bloga nisu odgovorni za bilo kakvu štetu koja može nastati uslijed korištenja informacija objavljenih na ovoj stranici. Svaka osoba koja primjenjuje savjete ili informacije s ovog bloga čini to na vlastitu odgovornost. Prije bilo kakve primjene informacija ili preporuka, uvijek konzultirajte svog liječnika.
