Ergometrija (stres test)

Liječnici najčešće koriste stres test kako bi procijenili stanje koronarnih arterija budući da one opskrbljuju srce krvlju. Kontroliranim fizičkim naporom, liječnici mogu otkriti i neke bolesti koje ne pokazuju simptome u mirovanju. Među njima su stenokardija, angina pectoris, predinfarktno stanje, aritmija i drugi srčani problemi. Ergometrija se također provodi u sklopu kardiološke procjene prije operativnog zahvata.

Tijekom pretrage pacijent može očekivati sljedeće korake:

1. Razgovor: Liječnik ili medicinska sestra postavit će nekoliko pitanja o vašim simptomima, poput bolova u prsima, nedostatka daha ili nepravilnih otkucaja srca, kao i o vašoj povijesti srčanih bolesti i fizičkoj spremi.
2. Priprema za test: Elektrode će biti pričvršćene na prsa kako bi se pratio rad srca tijekom opterećenja. Također, mjerenje krvnog tlaka provodi se redovito tijekom testa.
3. Početak testa: Pacijent hoda na pokretnoj traci ili vozi bicikl, s postupnim povećanjem opterećenja. Traka će postajati sve strmija ili će se brzina povećavati kako bi se postupno povećao srčani napor.
4. Praćenje rada srca i simptoma: Tijekom testa, srčani ritam, krvni tlak i razina disanja kontinuirano se prate. Ako tijekom pretrage osjetite simptome poput: vrtoglavice, boli u prsima, pritiska u glavi ili zujanja u ušima, odmah o tome obavijestite liječnika ili medicinsku sestru.
5. Završetak testa i analiza: Test traje sve dok pacijent ne postigne ciljanu razinu srčanog opterećenja ili dok ne dođe do simptoma poput boli u prsima, ekstremnog umora ili abnormalnog srčanog ritma ili pacijent zbog umora ne može nastaviti s pretragom. Nakon toga test opterećenja se prekida, pacijent se postepeno vraća u stanje mirovanja, dok se srce i krvni tlak ponovno normaliziraju.

• Osobama s osjećajem pritiska i stezanja u prsima: Radi provjere postoje li suženja u koronarnim arterijama (angina pectoris)
• Osobama s nepravilnim otkucajima srca: Ako pacijent osjeća ubrzane ili nepravilne otkucaje srca (aritmije), ergometrija može pomoći u postavljanju dijagnoze
• Osobama s poviješću srčanih bolesti: Radi procijene učinkovitost liječenja
• Osobama koje trebaju procjenu srčane funkcije prije većih kirurških zahvata
• Sportašima: Ponekad sportaši prolaze ergometriju kako bi procijenili svoje srčano zdravlje prije intenzivnih treninga ili natjecanja

Neke od bolesti ili informacija koje otkrivamo ergometrijom su:

• Koronarna bolest srca (ishemija) koja se može manifestirati kao angina pektoris ili “tiha ishemija”
• Srčana aritmija
• Funkcionalni kapacitet kojim se otkriva koliku razinu fizičkog napora srce može podnijeti
• Reakciju krvnog tlaka i pulsa
• Učinkovitost liječenja – može se procijeniti djelotvornost lijekova ili invazivnih zahvata poput ugradnje stenta ili premosnice
• Probleme kod osoba bez simptoma – poput rizika kod osoba s obiteljskom anamnezom ili osoba sa sjedilačkim načinom života
• Spremnost sportaša ili kandidata za zahtjevna zanimanja (npr. zanimanje pilota)

Što ergometrija ne može otkriti?

U nekim slučajevima potrebne su dodatni pregledi i/li pretrage kako bi se mogla uspostaviti dijagnoza ili su određeni problemi nevidljivi u stanju napora. Među njima su:

• Plućne bolesti kao uzrok simptoma
• Srčane aritmije koje se javljaju samo u mirovanju ili u specifičnim položajima
• Stenoze koronarnih arterija koje još ne uzrokuju ishemiju pri opterećenju
• Bolesti srčanih zalistaka srednjeg i težeg stupnja
• Bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije)
• Perikarditis i miokarditis

Ergometrija (EKG pri opterećenju) je vrijedna pretraga, ali zbog fizičkog napora nije prikladna za sve pacijente. Kontraindikacije se dijele na apsolutne (pretraga se ne smije raditi) i relativne (radi se samo ako korist nadmašuje rizik, uz oprez).

Apsolutne kontraindikacije

• Akutni infarkt miokarda unutar prva 2 dana
• Nestabilna angina pektoris koja nije stabilizirana terapijom
• Nekontrolirane srčane aritmije koje uzrokuju simptome ili hemodinamsku nestabilnost
• Simptomatska teška aortna stenoza
• Dekompenzirano zatajenje srca
• Akutna plućna embolija ili duboka venska tromboza
• Akutni miokarditis ili perikarditis
• Akutna disekcija aorte
• Akutna teža nesrčana bolest koja može utjecati na izvedbu ili biti pogoršana naporom (npr. teža infekcija, tireotoksikoza, zatajenje bubrega)

Relativne kontraindikacije

• Poznata suženja glavnog stabla lijeve koronarne arterije
• Umjerena do teška bolest zalistaka (npr. aortna stenoza srednjeg stupnja)
• Elektrolitski disbalans, npr. hipokalijemija, hipomagnezijemija
• Teška arterijska hipertenzija, sistolički >200 mmHg ili dijastolički >110 mmHg u mirovanju
• Tahi- ili bradiaritmije, uključujući nekontroliranu fibrilaciju atrija s brzim odgovorom klijetki
• Hipertrofijska kardiomiopatija s opstrukcijom izlaznog trakta
• Mentalni ili fizički poremećaj koji onemogućuje adekvatno opterećenje (npr. teška artroza, neurološki deficit)
• AV-blok višeg stupnja bez ugrađenog elektrostimulatora
• Trudnoća u specifičnim rizičnim situacijama (individualna procjena)

Razlozi za prekid pretrage tijekom izvođenja

Iako nisu kontraindikacije u užem smislu, pretraga se prekida ako se pojave:

• Jaka bol u prsima, izražena dispneja ili vrtoglavica
• Pad sistoličkog tlaka za >10 mmHg uz znakove ishemije
• Skok tlaka iznad 250/115 mmHg
• Značajne promjene ST-segmenta (elevacija ili depresija)
• Ozbiljne aritmije (ventrikularna tahikardija, česte ekstrasistole)
• Pacijent traži prekid zbog iscrpljenosti

Napomena

Odluku o izvođenju ergometrije uvijek donosi kardiolog na temelju kliničke slike, prethodnih nalaza i ukupnog stanja pacijenta. Kod relativnih kontraindikacija često se bira alternativa, npr. farmakološki stres-test (dobutamin, dipiridamol) ili stres-ehokardiografija.

Za vrijeme pretrage pacijent osjeća umor u nogama, znojenje i ubrzano disanje isto kao i tijekom trčanja ili vožnje bicikla. Važno je znati da cilj ovog testa nije pacijenta maksimalno izložiti naporu, nego postići dovoljno visoko, ali sigurno opterećenje. 

Stres test je bezbolan osim u slučajevima kada pacijent ima anginu pectoris. Tada se može javiti bol u prsima, što je znak ishemije.

Za pripremu na ergometriju, slijedite ove korake:

• Nosite udobnu odjeću i obuću: Preporučuje se nošenje udobne sportske odjeće i obuće jer ćete se kretati na pokretnoj traci ili voziti bicikl.
• Izbjegavajte obilne obroke prije testa: Preporučuje se izbjegavanje velikih obroka barem dva sata prije testa kako bi vam bilo ugodnije tijekom opterećenja.
• Ponesite popis lijekova: Ako uzimate lijekove, obavijestite liječnika prije pretrage, jer neki lijekovi mogu utjecati na srčani ritam i krvni tlak, što može utjecati na rezultate testa.
• Ponesite povijest bolesti specijaliste koji je preporučio ergometriju, nalaz EKG-a te, obavezno, nalaz ultrazvuka srca.
• Izbjegavajte kofein i cigarete: Kofein i nikotin mogu povećati broj otkucaja srca, pa ih izbjegavajte nekoliko sati prije pretrage.
• Pripremite se na napor: Budite spremni na fizički napor tijekom pretrage, ali važno je obavijestiti medicinsku sestru o svim simptomima koji se pojave, poput boli u prsima, vrtoglavice ili teškog disanja.

Cijeli postupak ergometrije, uključujući pripremu, test opterećenja i period oporavka, obično traje 20 do 30 minuta. Sam test opterećenja traje oko 10 do 15 minuta, ovisno o pacijentovoj fizičkoj spremi i reakciji srca na napor.

Cijena ergometrije je 70 €.