EKG (elektrokardiogram) s očitanjem

EKG (elektrokardiogram) je brza, bezbolna i neinvazivna pretraga koja bilježi električnu aktivnost srca pomoću elektroda postavljenih na kožu. Standardni snimak traje svega nekoliko minuta i ne koristi zračenje.

Liječnici koriste EKG da bi dijagnosticirali i pratili bolesti srca, poput srčanog udara, zatajenja srca ili abnormalnog srčanog ritma. EKG je ključan alat koji liječnicima pomaže otkriti nepravilnosti u radu srca te zadebljanje srčanih šupljina. Tijekom ove pretrage elektrode se postavljaju na kožu kako bi zabilježile električne impulse srca, koji se prikazuju u obliku grafičkog zapisa.

1. Razgovor: Prije pretrage, medicinska sestra će postaviti nekoliko pitanja o Vašim simptomima (npr. boli u prsima, ubrzanom radu srca, umoru) te općem zdravstvenom stanju.
2. Priprema za EKG: Nakon toga ćete leći na leđa, a medicinska sestra će pričvrstiti elektrode na prsa, ruke i noge. Elektrode su povezane sa strojem koji bilježi električne impulse srca. Koža se može obrisati alkoholom kako bi se osigurao bolji kontakt s elektrodama.
3. Snimanje rada srca: EKG pretraga traje nekoliko minuta, tijekom kojih se srčani ritam bilježi na papir ili digitalno. Pacijent tijekom postupka leži mirno kako bi se dobili točni podaci.
4. Uklanjanje elektroda: Nakon snimanja srca, elektrode se uklanjaju, a pacijent može nastaviti s normalnim aktivnostima.
5. Analiza rezultata: Liječnik će analizirati snimku EKG-a kako bi provjerio ima li nepravilnosti u radu srca, poput aritmije, znakova srčanog udara ili drugih srčanih bolesti.

EKG se preporučuje osobama koje:

• Imaju bolove u prsima
• Imaju ubrzane ili nepravilne otkucaje srca (aritmije)
• Imaju s obiteljsku anamnezu srčanih bolesti
• Su pretrpjele srčani udar
• Idu na kirurški zahvat

• trenutačni srčani udar 
• srčani udar koji je pacijent prethodno preživio, ne znajući da ga je imao
• poremećaj srčanog ritma (aritmija)
• uvećanje srčanog mišića (hipertrofija)
• ishemijske promjene
• povećanu koncentraciju kalija (hiperkalemija)
• nedostatak kalija (hipokalemija)
• blokove provođenja srčanog impulsa
• upalu srčane ovojnice (perikarditis)
• disfunkciju štitnjače
• plućne bolesti (plućna embolija, plućna hipertenzija)

Što EKG ne može otkriti:

EKG je temeljni dio kardiološkog pregleda uz mjerenje krvnog tlaka. Dodatni pregledi su mogući, a potreba za njima ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta. U slučaju da podaci dobiveni EKG-om nisu dovoljni, moguće je da će pacijent morati na ultrazvuk srca, holter srca ili ergometriju. 

Loš EKG nalaz može, ali i ne mora značiti da postoji ozbiljan srčani problem. EKG u mnogo slučajeva može biti preventivna mjera jer može ukazivati na određena stanja. Među njima su srčani udar, strukture nepravilnosti, aritmije, poremećaji elektrolita i nuspojave lijekova. 

Glavna uloga srčanog mišića je pumpanje krvi kroz krvne žile. U tom procesu nastaju električni impulsi koje EKG registrira, a liječnik iz njega dobiva informacije o srčanoj frekvenciji, srčanom ritmu, stanju srčanog mišića i električnoj osi srca. 

Pretraga je bezbolna i bez zračenja.

Da bi pretraga prošla brže i lakše, preporučuje se nošnja udobne odjeće radi lakšeg pristupa prsima. Žene trebaju izbjegavati grudnjake s metalnim žicama jer oni mogu ometati elektrode.

Na dan pretrage preporučuje se izbjegavanje krema i losiona na prsima. 

Važno je obavijestiti medicinsku sestru o svim lijekovima koje uzimate, jer neki od njih mogu utjecati na srčani ritam. 

EKG s očitanjem traje 5 do 10 minuta, a cijela pretraga 15 do 30 minuta, ovisno o potrebnoj detaljnosti procjene.

Cijena EKG-a s očitanjem je 25 €.