Moždani udar: Kako brzo prepoznati jedno od najkritičnijih hitnih stanja?

Moždani udar predstavlja jedno od najkritičnijih hitnih stanja koje osoba može doživjeti. Riječ je o naglo nastalom neurološkom poremećaju koji je uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu. To dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima, što se manifestira gubitkom funkcija (poput mišićne kontrole, osjeta ili govora) kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Da bismo razumjeli razmjere i vrste ovog stanja, u nastavku je prikazan pregled ključnih oblika moždanih poremećaja:

Važno: Iako simptomi TIA-e brzo nestaju, ona (kao i tihi moždani udar) predstavlja ozbiljno upozorenje jer se rizik od pravog moždanog udara značajno povećava u danima koji slijede.

Uzroci moždanog udara

Uzroci moždanog udara usko su povezani s čimbenicima rizika koji do njih dovode. Iako je dob najznačajniji čimbenik na koji se ne može utjecati (s godinama rizik raste), statistika upozorava da se dobna granica snižava.

Čak 46 % moždanih udara danas nastaje u između 45. i 59. godine života.

Kod žena, specifični uzroci i rizici mogu biti povezani i sa stanjima poput visokog krvnog tlaka u trudnoći (eklampsija). Žene također češće dožive moždani udar, u kasnijoj dobi, ali i s češćim smrtnim ishodom.

Dok je kod žena prva manifestacija bolesti krvnih žila najčešće moždani udar, kod muškaraca je to koronarna bolest srca.

Glavni uzroci i čimbenici rizika dijele se na:

• Medicinska stanja (bolesti): Visoki krvni tlak (arterijska hipertenzija), šećerna bolest (dijabetes), povišeni kolesterol i masnoće u krvi, ateroskleroza te srčane bolesti poput poremećaja ritma (najčešće fibrilacija atrija) ili značajnog suženja karotidnih arterija.
• Životne navike: Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava prehrana, pretilost, stres i fizička neaktivnost.
• Genetika: Nasljedni faktori, odnosno obiteljska anamneza također igra ulogu u povećanju rizika. 

Važno: Oko 90 % moždanih udara povezano je s promjenjivim čimbenicima rizika koje uključuju promjene životnih navika i liječenje pratećih bolesti poput povišenog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma i ostalih srčanih bolesti, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi te značajnog suženja karotidnih arterija.

Simptomi moždanog udara

Prepoznavanje simptoma u prvim trenucima ključno je za spas života, a među najčešćim općim simptomima su:

• Utrnulost, slabost ili oduzetost lica
• Utrnulost ruke ili noge (osobito na jednoj strani tijela)
• Poremećaji govora (otežano, nerazumljivo izgovaranje ili potpuna nemogućnost govora, kao i nerazumijevanje tuđeg govora)
• Naglo zamagljenje ili gubitak vida (osobito na jednom oku ili u polovici vidnog polja)
• Naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem ili mučninom bez jasnog uzroka
• Iznenadna jaka vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, nesigurnost u hodu i iznenadni padovi
• Poteškoće s gutanjem, zbunjenost i dezorijentiranost

Brzi test za prepoznavanje (GROM/FAST test)

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara ističe kako se u svijetu uvriježeni FAST test za prepoznavanje moždanog udara primjenjuje i u Hrvatskoj pod nazivom G.R.O.M., što su akronimi za:

• G kao govor (otežan i nerazumljiv);
• R kao ruke (jedna ruka je slaba i “pada”);
• O kao oduzetost (lice asimetrično, jedna stana “visi”)
• M kao minute unutar kojih odmah morate nazvati Hitnu pomoć. 

Ako sumnjate da netko ima moždani udar, možete to provjeriti u ova tri koraka:

1. Osmijeh: Zamolite osobu da se nasmiješi. Ako je jedna strana lica nepomična ili je kut usana spušten, to je znak za uzbunu.
2. Podizanje ruku: Zamolite osobu da podigne obje ruke. Znak upozorenja je ako jedna ruka pada, djeluje slabo ili utrnulo.
3. Govor: Zamolite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Nerazgovijetan govor ili nerazumijevanje pitanja jasan su simptom.

Dijagnoza i liječenje

S obzirom na to da je moždani udar hitno stanje, dijagnostička obrada se provodi odmah po dolasku pacijenta kako bi se utvrdilo radi li se o ishemijskom ili hemoragijskom udaru.

Glavne metode uključuju:

• Slikovne pretrage mozga (CT ili MR): Hitno se provode kako bi se vizualiziralo oštećenje i utvrdio točan uzrok (ugrušak ili krvarenje).
• Ultrazvuk karotidnih arterija: Neinvazivan i bezbolan pregled koji se preporučuje svima kod kojih postoji sumnja na suženje krvnih žila vrata, kako bi se utvrdio stupanj suženja i spriječio (novi) udar.

Danas je za ishemijski moždani udar dostupna specifična terapija lijekovima koji mogu otopiti ugrušak (tromboliza).

Ova terapija omogućuje ponovnu uspostavu krvotoka i sprječava odumiranje stanica, ali se mora primijeniti unutar prva tri do četiri sata od nastanka simptoma. Zbog toga je brzi dolazak u bolnicu presudan.

Nakon akutne faze, multidisciplinarni tim stručnjaka, uz uključivanje obitelji, odmah započinje program rehabilitacije za što bolji oporavak.

Prevencija: Male navike za veliku razliku

Otkrivanjem i kontrolom čimbenika rizika učestalost moždanog udara može se značajno smanjiti. Evo ključnih koraka u prevenciji:

• Kontrola krvnog tlaka, šećera i kolesterola: Redovito mjerite tlak i obavljajte preventivne kontrole barem jednom godišnje.
• Redovito uzimanje terapije: Nikada ne prekidajte terapiju za tlak ili druge bolesti na svoju ruku čim se osjetite bolje, jer je upravo lijek zaslužan za stabilnost.
• Mediteranska prehrana: Izbacite hranu bogatu zasićenim mastima, solju i šećerom. Prijeđite na prehranu bogatu maslinovim uljem, voćem, povrćem, biljnim vlaknima i ribom (osobito plavom ribom).
• Prestanak pušenja: Pušenje povisuje rizik i do šest puta. Nakon 5 godina od prestanka, rizik se izjednačava s rizikom nepušača.
• Umjerena konzumacija alkohola: Preporučuje se najviše jedna čaša crnog vina dnevno.
• Svakodnevno kretanje: Dovoljno je 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno (brza šetnja, plivanje, vožnja bicikla) kako bi se smanjila težina i očuvalo zdravlje krvnih žila.