Manjak vitamina D je problem koji zahvaća gotovo 50 % stanovnika Sjeverne hemisfere pa tako i Hrvatske. To je problem najviše izražen tijekom zime, budući da je vitamin D važan za funkcioniranje imunološkog sustava.
Nedostatak vitamina D odražava se na zdravlje većine organskih sustava u našem tijelu, dok s druge strane dovoljna količina njegovog unosa ima snažne pozitivne učinke. Za razliku od drugih vitamina, on djeluje kao hormon, a specifičan je po tome što ga naše tijelo može sintetizirati izlaganjem suncu.
Dobivamo ga od sunca, ali ga ima malo u hrani
Razlog prisutnosti problema nedostatka manjka vitamina D je u tome što ga se može dobiti iz hrane tek u manjim količinama.
Simptomi manjka vitamina D mogu biti:
- bol u mišićima
- slabost i bol u kostima
- grčevi mišića (tetanija) koji mogu biti prvi znak rahitisa u dojenčadi
- abnormalan rast kostiju koji uzrokuje skoliozu kod djece u dobi od 1 do 4 godine
- bolno hodanje za stariju djecu i adolescente
- slaba kralježnica, zdjelica i noge kod odraslih
- prijelomi kostiju, pogotovo kuka kod starijih ljudi
Pacijenti koji imaju nedostatak vitamina D podložniji su virozama i prehladama. Također mogu imati i simptome poput kroničnog umora, nemiran san, nesanicu te tugu i neraspoloženje u zimskim mjesecima. Prema nekim istraživanjima 70 % pacijenata s kroničnim bolovima ima nedostatak vitamina D.
Uzroci manjka vitamina D
Najčešći uzrok manjka vitamina D je nedovoljna izloženost suncu, a pri tome je važno znati da osoba tijekom najjačeg sunčevog zračenja za 10-ak minuta može sintetizirati dovoljno količine vitamina. Za istu količinu vitamina tijekom zime potrebna je dvosatna izloženost suncu. Za dojenčad je posebno važna izloženost suncu zato što majčino mlijeko sadrži male količine vitamina D.
U rijetkim slučajevima tijelo neće moći apsorbirati dovoljno vitamina D iz hrane. Riječ je o pacijentima s poremećajima malapsorpcije ili pacijentima s određenim poremećajima bubrega i jetre, te rijetkih nasljednih bolesti (hipofosfatemski rahitis). Određeni lijekovi poput rifampina i antikonvulzivnih lijekova ometaju pretvorbu vitamina D u aktivni oblik.
Uz nedostatak vitamina D povezuju se i bolesti karijesa kod djece, autoimunih poremećaja, neuroloških poremećaja, infektivnih bolesti, preeklampsije, kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti.
Dijagnoza i liječenje
Da bi se utvrdio manjak vitamina D provode se krvni testove te rjeđe, Rentgenske snimke kostiju.
Pošto simptomi nisu očiti, te je potrebno isključiti druge uzroke; liječnici mogu posumnjati da sljedeće osobe imaju nedostatak vitamina D:
- osobe koje imaju neadekvatnu prehranu ili nedostatnu izloženost suncu
- djeca sa znakovima rahitisa
- novorođenčad s tetanijom
- starije osobe s osteoporozom ili prijelomom kosti
Liječenje se provodi jednostavnom terapijom dodataka vitamina D te ponekad dodacima kalcija i fosfata.
Što se samog vitamina D tiče, on se dodaje kao potporu, preventivno sredstvo ili profilaksa kod idućih bolesti:
- multipla skleroza
- arterijska hipertenzija
- šećerna bolest tip 1
- upalne bolesti crijeva
- kardiovaskularne bolesti
- Sjögrenov sindrom
- psorijaza
Izvori vitamina D u hrani
Količina vitamina D
| Hrana | Količina vitamina D (IJ*) po obroku |
| Tvrdi sir, 100 g | 6 |
| Žitarice obogaćene vitaminom D, 200 g | 40 |
| Žutanjak, 1 veliki | 41 |
| Goveđa jetra, 300 g | 42 |
| Sardine u konzervi, 2 kom. | 46 |
| Jogurt, obogaćen vitaminom D, 600 g | 80 |
| Mlijeko obogaćeno vitaminima, 2 dl | 115-124 |
| Sok od naranče obogaćen vitaminom D, 2 dl | 137 |
| Tuna iz konzerve, 300 g | 154 |
| Losos, 300 g | 447 |
| Sabljarka, 300 g | 566 |
| Ulje iz jetre bakalara, 1 jušna žlica | 1360 |
*IJ – internacionalne jedinice
Prekomjereno uzimanje vitamina D može dovesti do hiperkalcemije i toksičnosti čiji su simptomi velika žeđ i mokrenje, loš apetit, mučnina, zatvor i poremećaj koordinacije mišića.
Ovaj tekst autorsko je djelo. Njegovo dijeljenje na bilo kojoj drugoj platformi dozvoljeno je samo uz postavljanje hiperveze na ovu stranicu sa koje je tekst podijeljen.
Informacije koje se nalaze na ovom blogu služe isključivo za informativne svrhe. Sadržaj na ovoj stranici nije namijenjen dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti. Ne zamjenjuje stručni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Ako imate ili sumnjate da imate zdravstvenih problema, odmah se obratite svom liječniku ili drugom kvalificiranom zdravstvenom stručnjaku.
Autori bloga nisu odgovorni za bilo kakvu štetu koja može nastati uslijed korištenja informacija objavljenih na ovoj stranici. Svaka osoba koja primjenjuje savjete ili informacije s ovog bloga čini to na vlastitu odgovornost. Prije bilo kakve primjene informacija ili preporuka, uvijek konzultirajte svog liječnika.
